ŠTO JE MUZIL STARTER?

Prijedlog stavljanja u funkciju zgrada bivšeg regrutnog centra. za potrebe lokalne zajednice.

Napuštena javna imovina

Bivši vojni kompleks Muzil u Puli predan je, kao neperspektivna vojna imovina, Agenciji za upravljanje državnom imovinom (danas Državni ured za upravljanje državnom imovinom – DUUDI) dana 26.09.2011. godine. Vrijedna javna imovina na Muzilu otada se ne koristi i propada a lokalna zajednica lišena je mogućnosti korištenja tog velikog područja, oko 160 hektara, za ostvarivanje svojih rekreacijskih ili poslovnih potreba.

Izlaz iz pat pozicije

Planovi koje Država i Grad imaju za Muzil neće se realizirati još neko vrijeme unatoč Javnom pozivu investitorima za iskazivanje interesa za realizaciju razvojnog projekta Muzil objavljenom 6.11.2015. Iz iskustva znamo da je priprema i provođenje natječajnog postupka te zatim priprema potrebne dokumentacije za realizaciju nekog projekta dugotrajan proces, koji bi mogao potrajati 5 i više godina. Što će se dogoditi ukoliko se ne pronađe zainteresirani investitor sposoban za tako veliko ulaganje? Hoće li se opet blokirati svako moguće korištenje i razvoj grada? Područje koje nije u upotrebi i bez sadržaja prepušteno je uništavanju. Stoga je privremeno korištenje do privođenja nekoj trajnoj namjeni optimalno rješenje s pozitivnim učinkom za sve aktere.

ZAGOVARAČKI PROCES

Od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (siječanj 2015.) i Grada Pule (svibanj 2015.) dobili smo načelnu potporu za ideju privremenog korištenja. No, pokazalo se da ne postoji interes za “preuzimanjem uloge aktivnih agenata koji svojim djelovanjem podupiru kvalitetne inicijative civilnog i privatnog sektora”. To znači da nastavljamo sa zagovaračkim procesom, u čemu nam je potrebna i vaša podrška.

Zašto je projekt potreban?

JAVNA IMOVINA PROPADA

Mnogi su razlozi doveli do napuštanja i nekorištenja brojnih vojnih, ugostiteljskih ili industrijskih građevina i kompleksa. Za većinu od njih nije moguće predvidjeti kada će se pokrenuti aktivnosti na privođenju nekoj namjeni niti postoje planovi kako za njih osigurati sredstva za sanaciju i prenamjenu. Najčešće ni državne ni lokalne institucije vlasti nemaju za to plan, pa se vrijedne građevine i čitava područja ne koriste, propadaju i nepovratno uništavaju.


JAVNOST NIJE UKLJUČENA

Participacija građana u odlučivanju o namjeni napuštenih i nekorištenih prostora ne postoji. Otvorena komunikacija s građanima je ključna za održivi razvoj. Participativni modeli nužni su ne samo u fazi odlučivanja o nekoj budućoj namjeni ,već i u fazi upravljanja tim javnim resursima.

MODEL VEĆ UHODAN U EU

Mnnogi europski gradovi imaju slične probleme, a privremeno korištenje već je uhodani način njihova rješavanja zajedno s participativnim modelima upravljanja. New Ideas for Old Buildings projekt je kojeg zajedno provodi 7 malih i srednje velikih gradova od Baltika do Balkana – u Latviji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori u suradnji s organizacijama civilnog društva s ciljem pronalaska efikasnih i na demokratskim načelima ustrojenih rješenja za revitalizaciju gradova i unapređenje kvalitete života.

TKO SMO MI?


Inicijativa građana Volim Pulu za Muzil osnovana je 2009. godine s ciljem otvaranja još uvijek nedostupnog bivšeg vojnog područja Muzila građanima i njihovog uključivanja u planiranje tog strateški najvažnijeg resusra za razvoj grada. Kampanja za otvaranje upoznavanje, korištenje i planiranje Muzila trajala je do 2014. godine, kada je Grad Pula nametnuo urbanistički plan koji je izvavo velikih otpor i masovni prosvjed lokalnog stanovništva. Tim je planom predviđena “turistifikacija” cijelog područja igralištem za golf, velikim brojem novih smještajnih kapaciteta u hotelima i apartmanima, izgradnjom marine i drugih turističkih sadržaja, način realizacije je pravo građenja, pravo služnosti i koncesija na 99 godina.

Udruga ZELENA ISTRA i Zadruga PRAKSA, članice Inicijative Volim Pulu za Muzil, osmislile su projekt privremenog korištenja dijela zgrada bivšeg regrutnog centra na Muzilu i u rujnu 2014. ga prijavile na otvoreni poziv DUUDI-ja za iskazivanje interesa i dostavu prijedloga za prenamjenu i korištenje 100 bivših vojnih područja odnosno nekretnina.

Projekt privremenog korištenja bio je potaknut rezultatima ispitivanja javnog mišljenja koje je agencija GfK provela u Puli u kolovozu 2014. i koji su pokazali da je davanje na privremeno korištenje zgrada na Muzilu javnim institucijama, lokalnim poduzetnicima, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama civilnog društva u potpunosti i uglavnom podržalo čak 90% stanovnika Pule.

Velike površine bivše vojne infrastrukture ili industrijske baštine velikih gradova u prostornim planovima prenamjenjuju u nove turističke resorte, stambene i poslovne zone i čekaju zainteresiranog investitora. No, te prenamjene ostaju tek mrtvo slovo na papiru: investitori se ne pojavljuju ili se pojavljuju tek špekulanti, a prostori predviđeni za prenamjenu ne privode se nikakvoj svrsi, a često i propadaju. Centralizirano donošenje odluka i nemogućnost njihove provedbe osuđuju tako lokalnu sredinu na neprestano iščekivanje velikog rješenja, a istovremeno se ukida mogućnost iznalaženja manjih i privremenih mogućnosti boljitka kroz bolje upravljanje resursima u državnom vlasništvu.

Zelena Istra dio je šire mreže organizacija civilnog društva i inicijativa koje djeluju diljem Hrvatske, koje se posljednjih godina intenzivno bave pitanjima prostora i uspostavljanjem zajedničke platforme za javna i zajednička dobra. U cilju što jače i solidarnije borbe protiv devastacije prostornih resursa te protiv privatizacije javnih dobara i usluga, realizirana su i projektna partnerstva. Jedno od takvih je i projekt “Sudjelovanjem i društvenom kontrolom do zaštite javnih dobara” kojeg provodi Zelena Istra u suradnji s organizacijama Pravo na grad, Kinookus, Ekološka udruga Krka, Filmaktiv. Sredstvima tog projekta financiran je dio aktivnosti, dok je dio osigurala Zaklada Heinrich Boell.


 
 

Zainteresirani za korištenje prostora u 4 zgrade na Muzilu?

Pogledajte tlocrte i veličinu prostora te procjenu nužnih ulaganja za svaki pojedinačni prostor.


Napušteni objekti u nekadašnjem regrutnom centru posjeduju idealnu tipologiju za prenamjenu u uredske prostore, radionice, prostore za malo obrtništvo i socijalno poduzetništvo. Svaka od 4 “spavaonice” ima površinu od 2500 m2. Uz spavaonice, regrutni centar čine i upravna zgrada (6700 m2), dva restorana (3000 m2) i niz manjih objekata od 150-200 m2. Tako razgranata struktura omogućaava fazno promišljanje prenamjene zone i postupno uređenje objekata.

Zgrade spavaonica tipske su građevine s dvije etaže i potkrovljem. Tlocrtna površina, način gradnje i raspored prostorija identičan je u sve 4 zgrade. Vanjska stolarija je drvena na dva objekta i PVC na druga dva, koji su adaptirani prije desetak godina. Gotovo sva šteta na objektima prouzročena je sedmogodišnjim nekorištenjem. Uz minimalna ulaganja moguće je urediti ove objekte u poslovne prostore. Iznos u tlocrtu naveden uz svaku prostoriju odnosi se na trošak uređenja i uključuje ulaganje u zajedničke prostore, proporcionlano udjelu u ukupnoj kvadraturi. Svaka zgrada ima prizemlje i kat, dvije terase, zajednički sanitarni čvor te široke i dobro osvjetljene hodnike koji se mogu iskoristiti kao zajednički prostori za prezentacije i kao showroom budućih korisnika. Svaki objekt ima dvije vrsta prostora – veće od 45 i manje od 16,5 m2. Manji su idealni poslovni prosori za 2-3 osobe, a u većim prostorijama je moguće zamisliti radionice, ateljee ili studije koji mogu primiti 5-6 osoba. Ostale detalje i procjenu nužnih ulaganja za svaku zgradu i poedini prostor potražite u arhitektonskom snimku zgrada. Nužna ulaganja u obnovu prostora idu od 4.000,00 do 20.000,00 kn po prostoru.

Zgrada br. 9 je u najboljem stanju te su troškovi njene adaptacije najmanji. Krov je pokriven mediteran kupama, a vanjska stolarija je PVC.

Zgrada br. 10 ima vanjsku PVC stolariju, ali je krov od azbestnih ploča. Stanje unutarnjih prostora je relativno kvalitetno, osim jedne prostorije u kojoj je spušteni strop propao od vlage u potkrovlju razbijenog stakla na krovnom prozoru.

Zgrada br. 11 ima drvenu vanjsku stolariju i pokrov od azbestnih ploča. Gotovo kompletna stolarija se mora mijenjati kao i pokrov, što ovu zgradu čini najzahtjevnijom za obnovu.

Zgrada br. 12 ima drvenu vanjsku stolariju i pokrov od mediteran kupa. Gotovo kompletna stolarija se mora mijenjati.


Vaše ime

Vaš email

Vaša poruka

Imate ideju?

Pošaljite nam svoje prijedloge za korištenje zgrada na Muzilu.

Zelena Istra
Gajeva 3. 52100 Pula
Tel/fax: 052 / 606 065
udruga-zelena-istra@pu.t-com.hr
www.zelena-istra.hr


Dobri primjeri prakse privremenog korištenja u EU

Aerodrom Tempelhof, Berlin, Njemačka

Na referendumu u svibnju 2014. Građani Berlina odbacili su plan gradske uprave da se na području bivšeg aerodroma u centru grada izgradi 4700 stanova, trgovine, velika knjižnica, sportski tereni i jezero i odlučili da će 300 ha veliko područje biti izuzeto od bilo kakve gradnje i ostati površina namijenjena isključivo rekreaciji.

Prostori u velikoj zgradi nekadašnje zračne luke danas se iznajmljuju mladim tvrtkama, posebno onima s područja glazbe, dizajna, oglašavanja, PR-a, filma, televizije, nakladništva i IT-a. Pogledajte kako to rade Berlinčani: www.thf-berlin.ge/en/organize-events-rent-invest/tenants/available-space/

Više o današnjim sadržajima u parku:
www.thf-berlin.de


Bilbao, Španjolska, BIVŠA INDUSTRIJSKA ZONA

Zorrotzaurre Art in Progress je projekt privremene revitalizacije bivšeg industrijskog područja Zorrotzaurra i Ribere dela Deusta u Bilbau kroz kulturu i umjetnost – dok se ne realiziraju sadržaji predviđeni urbanističkim planom (kreiranje modela «urbanizma u tranzitu»). Projekt je promijenio sliku cijelog područja i oživio spomenute kvartove, koji je danas upravo zbog toga prepoznatu na kulturnoj karti Europe.
http://www.zawp.org/que-es-zawp/

BORDEAUX, FRANCUSKA, BIVŠA VOJARNA

Darwin Ecosystem je centar smješten u bivšoj vojnoj zgradi prenamijenjenoj u prostor za kulturu i poduzetništvo s ekološkim predznakom. Centar čine coworking prostor, skate park, urbani vrtovi, restoran, eko trgovina te svojevrsni hotel u recikliranim kamp kućicama.
http://www.darwin-ecosysteme.fr/

Privremeno korištenje u Nacrtu prijedloga Strategije prostornog razvoja RH


Strategijom se prvi put prepoznaje koncept privremenog korištenja napuštenih i nekorištenih nekretnina kao legitimna metoda aktiviranja dijelova gradova.
Aktualni trenutak gospodarske krize popraćen investicijskim zastojem i bitno smanjenom aktivnošću građevinskog sektora upućuje na potrebu privremenog aktiviranja napuštenih i nekorištenih nekretnina za koje nije moguće predvidjeti trenutak privođenja planskoj namjeni odnosno osigurati sredstva za provedbu kvalitetne urbane preobrazbe ili sanacije.

Preporučeni oblici privremenog korištenja

Javni otvoreni prostori: javni parkovi, urbani vrtovi i farme, dječja igrališta, površine za kućne ljubimce i dr.; intervencije, aktivnosti i događanja vezana uz kulturu i umjetnost; sport i rekreacija: skate parkovi, adrenalinski parkovi, urbane plaže i sl.; poticanje poduzetničkih aktivnosti: prostori za startup tvrtke, trgovinu na otvorenom, zabavu; javna parkirališta.


Uloga jedinica lokalne samourave

U provođenju koncepta privremenog korištenja jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb preuzimaju ulogu aktivnih agenata ili dionika koji svojim djelovanjem podupiru kvalitetne inicijative civilnog i privatnog sektora realno vrednujući mogućnosti i rokove privremenog korištenja.

KORISTI PRIVREMENOG AKTIVIRANJA

Moguće kreiranje multidisciplinarnih platformi za djelovanje kulture i kulturnih industrija, poboljšanje javne percepcije lokacije i lokalnog identiteta, sprečavanje vandalizma i daljnje devastacije, razvoj građanske participacije te kratkoročna financijska korist za vlasnike nekretnina neke su od njih.

Strategiju i dokumente o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću potražite ovdje:

Nacrt prijedloga Strategije bio je na javnoj raspravi od 15. lipnja do 14. srpnja 2015. Na navedenim stranicama dostupno je Izvješće o provednoj javnoj raspravi, no Strategija još uvijek nije usvojena. – http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=29851Nacrt

Naši komentari

Strategija po prvi put prepoznaje koncept privremenog korištenja napuštenih i nekorištenih nekretnina kao legitimne metode aktiviranja dijelova gradova. Sugerira se niz oblika privremenog korištenja koji bi mogli pudupirati vrijedne inicijative civilnog ili privatnog sektora. Međutim, izostalo je propisivanje jasnih zakonskih okvira ili mjera kojom bi se ovaj model mogao provoditi.

Naši prijedlozi

  • potrebno je, bilo na državnom ili lokalnom nivou, ovisno o vlasništvu nad nekretninama, uspostaviti registar podiskorištenih nekretnina (u sklopu najavljenog Brownfield registra ili zasebno) koje su pogodne za ovaj tip korištenja
  • treba ispitati načine implementacije odabranih lokacija u prostorne planove nižeg reda. Primjerice izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju može se propisati obveza evidentiranja lokacija za privremeno korištenje, slično obvezi evidentiranja prostora za urbanu preobrazbu / sanaciju u novoj generaciji prostornih planova. Ovime se lokalna vlast potiče na pokretanje ovog tipa raspolaganja imovinom
  • detaljno opisati pravni okvir privremenog korištenja, kroz definiranje obveza vlasnika prilikom sklapanja ugovora o privremenom korištenju, prvenstveno obveze priključenja na komunalnu infrastrukturu i osiguravanje minimalnih higijenskih ili sigurnosnih uvjeta korištenja
  • regulirati upravljačke mehanizme ovih procesa, kao i kriterije odabira korisnika i namjena sa naglaskom na društveno korisne inicijative u odnosu na poticanje komercijalnih djelatnosti

Izrada ove stranice omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Njen sadržaj isključiva je odgovornost Zelene Istre i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade.